Danas: Železara u Smederevu na novom udaru evropskih propisa

Evropska komisija (EK) predložila je novo smanjenje kvota i povećanje carina na uvoz čelika iz ne-EU zemalja, što bi moglo dodatno da pogodi Železaru u Smederevu, koja je u poslednjih pet godina četiri puta poslovala u minusu, zbog evropskih kvota, preneo je sajt Danasa.

Predlog je objavio potpredsednik EK Stefan Sežurne, koji je najavio da Komisija namerava da najpre prepolovi kvote za uvoz čelika, a uvoz koji premaši te kvote biće podložan udvostručenim carinama, odnosno biće povećan sa 25 na 50 odsto.

To bi za smederevsku Železaru, koja je u stoprocentnom vlasništvu kineske kompanije New-Silkroad (Hong Kong) Holding, značilo da umesto dosadašnjih 820.000 tona, koje je izvozila u EU i na koje je plaćala carinu od 25 odsto, može da izvozi 410.000 tona po toj istoj carinskoj stopi, dok bi se za sve iznad tog iznosa carina povećala na 50 odsto.

Kako je Sežurne objasnio, EU ovu meru donosi kako bi spasila svoju industriju čelika i zaštitila svoje proizvođače od rastuće kineske konkurencije.

Sada se očekuje da ovaj predlog EK potvrde svih 27 država članica i Evropski parlament, a mere bi stupile na snagu 1. jula 2026. godine.

Prve kvote i carine na čelik EU je uvela 2019. godine, a one ističu 1. jula 2026. godine.

EU, takođe pregovara sa Vašingtonom o carinskom izuzeću za evropski čelik, a cilj je da se Evropa i SAD uzajamno podrže kako bi se bolje oduprle kineskoj konkurenciji.

Prošle godine Kina je proizvela više od jedne milijarde tona čelika, što je više od polovine svetske proizvodnje, daleko ispred Indije (149 miliona), Japana (84 miliona) i SAD (79 miliona), pokazuju podaci organizacije World Steel.

Evropske zemlje su znatno slabije – Nemačka je proizvela samo 37 miliona tona, Španija 12, a Francuska manje od 11 miliona.

Pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS) Bojan Stanić rekao je da bi predloženo dodatno smanjenje kvota i uvođenje viših carina na izvoz čelika iz Srbije moglo ozbiljno ugroziti konkurentnost smederevske Železare na evropskom tržištu.

Kako navodi, većina čelika koji se proizvede u srpskoj železari plasira se upravo na tržište EU i regiona, što je, podseća i bio osnovni razlog za ovu kinesku investiciju – blizina evropskog tržišta.

„Nakon što su Kinezi preuzeli Železaru, kapaciteti su značajno rasli, ali su 2019. godine uvedene prve evropske kvote koje su ograničile izvoz. Zbog toga je srpski čelik postao manje konkurentan, iako je i dalje tražen na evropskom tržištu, jer je jeftiniji od evropskog čelika. U tom periodu došlo je i do gašenja jedne velike visoke peći, što je rezultiralo prelaskom ove firme iz pozitivnog poslovanja u gubitke“, rekao je Stanić.

Prema njegovim rečima, sada postoji inicijativa EK da se kvote dodatno prepolove i da se uvedu veće carine, što bi dodatno otežalo poziciju Železare.

„Predlog još nije usvojen, o njemu tek treba da odluče Evropski parlament i Savet, a mere bi eventualno stupile na snagu u julu 2026. godine“, dodao je Stanić.

Naveo je da su članice EFTA (koje su deo evropskog ekonomskog prostora, a nisu članice EU), poput Norveške, Švajcarske i Islanda, izuzete od ovih mera, što, kako ističe, otvara dodatni prostor za diplomatske napore Srbije da zaštiti svoje interese.

„Srbija ima prostora da pregovara kao zemlja kandidat i potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU. Očekujemo da ta kvota bude zadržana na istom nivou ili da bude povećana, ali ne možemo očekivati da budemo potpuno isključeni. Pregovori se nastavljaju“, rekao je Stanić.

On je naveoda je trenutna kvota 820.000 tona, a da je ideja EU da ona iznosi 410.000, dok bi carine za sve preko ove količine umesto dosadašnjih 25 odsto iznosile 50 odsto.

Profesor Ekonomskog fakulteta, Ljubodrag Savić nije toliko pesimističan kada je reč o poslovanju smederevske Železare, dodajući da EU više nije tako značajno tržište kada se posmatra globalna slika industrije čelika.

Prema njegovim rečima, proizvodnja čelika u svetu je premašila dve milijarde tona, a Kina sama proizvodi više od polovine te količine, dok sve članice EU zajedno proizvedu oko 130 miliona tona godišnje.

„EU uvodi carine Kini, a proizvodi tek oko 12 do 13 odsto kineske proizvodnje. Za Kinu je evropsko tržište važno, ali ne presudno“, ocenio je Savić i dodao da Kina polovinu svog čelika plasira na domaćem tržištu, što jasno pokazuje koliko je ta zemlja ekonomski snažna.

Govoreći o eventualnim posledicama za srpsku železaru u Smederevu, Savić ističe da ne očekuje veće probleme.

„Ne brinem se za Železaru iz nekoliko razloga. Prvo, to nije srpski čelik, već kineski. Mi tu nemamo domaći zadatak, kao što ga imamo u slučaju NIS-a. Drugo, iako je proizvodnja smanjena sa preko dva miliona na oko 1,2 miliona tona godišnje, nijedan radnik nije otpušten. Tamo i dalje radi oko 5.500 ljudi“, rekao je Savić.

Podseća da su Kinezi Železaru u Smederevu kupili kao jednu od svojih prvih velikih akvizicija u Evropi, videći u Srbiji, kao zemlji kandidatu za članstvo u EU, odskočnu dasku ka evropskom tržištu.

On ističe da Železara danas pravi kvalitetniji i verovatno, skuplji čelik, te da trenutne carinske barijere možda neće znatno uticati na poslovanje.

„Ako Kina proizvodi milijardu tona čelika, a u Smederevu se pravi tek oko milion, to je bukvalno jedan promil kineske proizvodnje, kap vode u bazenu i ne treba praviti dramu od toga. Ukoliko Kina može da proda ovih milijardu tona, naći će tržište i za ovaj jedan milion iz Smedereva“, rekao je Savić.

Železara u Smederevu u poslednjih pet godina uspela je da posluje s dobitkom samo jednom – 2021. godine.

Sve ostale godine obeležene su minusima, a najveći gubitak u poslednjih pet godina ostvaren je prošle godine i iznosio je 17,5 milijardi dinara, dok je 2023. gubitak iznosio 16,5 milijardi dinara, pokazuju finansijski izveštaji objavljeni na sajtu Agencije za privredne registre (APR).

Savić smatra da je Železara u „minusu“, jer su Kinezi potrošili veliki novac za ozbiljne investicije, koje još nisu otplaćene, dok je istovremeno došlo do smanjenja proizvodnje zbog evropskih kvota.

Izvor: Beta

Foto: Pokret Tvrđava