DOBRO DA GORE NE MOŽE BITI- “SREBRNI JUBILEJ“ ZAKONA O PRIVATIZACIJI IZ 2001.

1991.g. usvojen je prvi zakon o privatizaciji u Srbiji, Zakon Republike Srbije o uslovima i postupku pretvaranja društvene svojine u druge oblike svojine (“Sl.glasnik RS“48/91, 75/91, 48/94, 51/94.). Zakon o svojinskoj transformaciji iz 1997. godine, omogućavao je da zaposleni, bivši zaposleni, penzioneri, osigurani i neosigurani zemljoradnici dobiju besplatno 60% društvenog kapitala preduzeća u prvom krugu svojinske transformacije, a u drugom krugu svojinske transformacije da otkupe, po povlašćenim uslovima (s popustom), 40% društvenog kapitala i to otplate u toku više godina (“Sl.glasnik RS“ 32/97). Zakonom o privatizaciji iz 2001.g. ukinuta je dobrovoljnaost privatizacije, osnovana je Agencija za privatizaciju sa kompetencijama pokretanja postupaka privatizacije društvenih preduzeća (“Sl.glasnik RS“ 38/2001).

U studiji o četiri srpske privatizacije Mladen Đorđević konstatuje da je 1. avgusta 2002. godine vlada Srbije  drastično promenila  Uredbu o proceni vrednosti i aukcijskoj privatizaciji preduzeća, kojom je prepolovljena knjigovodstvena vrednost društvenih firmi. Uredbom je takođe omogućeno i da početna cena na aukcijama može da padne i na deseti deo knjigovodstvene vrednosti kapitala. Pored toga, preduzećima su dok se ne privatizuju, zabranjene sve investicione aktivnosti. Tako je omogućeno da zainteresovani kupac može kupiti društveno preduzeće i za deset odsto knjigovodstvene vrednosti, za tu kupovinu može dobiti povoljan kredit, ili angažovati i svoj neoprani novac, a čim otplati 45 odsto cene može preduzeće dalje prodavati. Ovi potezi vlade dali su značajno ubrzanje privatizaciji, ali su u isto vreme značili i njenu potpunu kriminalizaciju.

Novinar uglednog nedeljnika NIN ovako je sažeo domete privatizacije preduzeća na tlu Kladova: “Brodogradilište sa najsavremenijim navozom za rečno-morske brodove, prodato Rajna Dunav jardu, imalo je 700 radnika a sad jedva sto pedeset, Fabrika vijaka- prodata Italijanu– bavi se samo gasifikacijom, Fabrika plastike prodata, PTK “Ključ” prodat, Ribarsko gazdinstvo, Trgovinsko preduzeće “Miroč”, fabrika “Termovent”… prodati. Rezultat- tri hiljade nezaposlenih.“

Foto: J.B.K

Kladovska fabrika vijaka privatizovana je 2004.g. većinskim kapitalom inostrane firme “Fontegas“ sa 86,86% akcija, a među deset najvećih akcionara evidentirani su: Vasilj Koprivica, Milisav Ratopekić… Društveni kapital procenjen je na 29.828.000 dinara a kupljen je po ceni od 4.772.000 din odnosno 69.072 evra, uz obavezu kupca da investira u roku 12 meseci u subjekt privatizacije 3.640.000 dinara.

Od 2007.g. firma nema proizvodnju, kako je registrovano u izveštaju o šestomesečnom planu poslovanja za 2011.g. U finansijskom izveštaju  za 2011.g. navedeno je “Od decembra meseca 2007.godine proizvodnja je data u zakup i radila je do kraja 2009.godine kada je i prestala sa radom, tako da sada AD ,,GRADAC’’-FAVRO’’ Kladovo AD ,,GRADAC’’-FAVRO’’ Kladovo

posluje sa 2 (dva) radnika.“Na redovnoj skupštini akcionara društva GRADAC-FAVRO a.d. Kladovo održanoj dana 30.03.2013. godine usvojena je Odluka o pokriću ostvarenog gubitka i smanjenju osnovnog kapitala društva u skladu sa kojom je gubitak u visini 29.378.000 dinara pokriven na teret osnovnog kapitala društva. U bilansu stanja na dan 31.12.2012. godine osnovni kapital društva iznosi 34.739.000 dinara i podeljen na 34.739 akcija nominalne vrednosti akcija 1.000 dinara. Odlukom o pokriću ostvarenog gubitka, ukupan gubitak u visini 29.378.000 dinara je pokriven na teret osnovnog kapitala smanjenjem nominalne vrednosti akcija.

Nakon pokrića gubitka, nominalna vrednost akcija iznosi 154 dinara, dok je broj akcija ostao nepromenjen i iznosi 34.739 akcija. Smanjenje nominalne vrednosti akcija radi pokrića gubitka je registrovano u Centralnom registru hartija od vrednosti dana 09.05.2013. godine.

Predsednik skupštine akcionara prema godišnjem izveštaju o poslovanju za 2015. je Antonio Scovotto Selinović, a članovi izvršnog odbora  Francesca Scovotto, Velia Scovotto, svi državljani Italije. Državljanin Rumunije Constantin Ciople Claudio označen u izveštaju kao “vozač“ predsednik je nadzornog odbora a generalni direktor je Milisav Ratopekić. U svojstvu “nezaposleno lice“ Mirjana Horvat iz Kladova je član nadzornog odbora. Prema Godišnjem izveštaju poslovanja “Gradac Favro“a.d. 2015.g. autorizovanog od strane generalnog direktora Milisava Ratopekića, vrednost i bilans nekretnina predstavljeni su tabelarno kao “Nekretnine, postrojenja i oprema: Pozicije nekretnina postrojenja i opreme na dan 31.12.2015. sačinjavaju sledeće stavke: u 000 din OPIS: 1) Nabavna vrednost- 2) ispravka vred. 3) -Sadašnja vrednost: Zemljište: 1) 6.745, 2) – , 3) 6.745; Građevinski objekti 1) 62.046, 2) 53.890, 3) 8.156 Postrojenja i oprema 41.535, 41.535; UKUPNO: 110.326 95.425 14.901 2. Tabela promena na poziciji Nekretnine, postrojenja i opreme u 000 din OPIS Zemljište Građevinski objekti Postrojenja i oprema UKUPNO Nabavna vrednost Stanje na dan 01.01.2014 -6.745 -62.046- 41.535; 110.326 “.

Među nepokretnostima figurira pet zgrada, uključujući tri zgrade metaloprerađivačke industrije, prva-proizvodna hala i galvanizacija površine 1189 m2, druga- alatnica površine  1378 m2, treća- magacin 548 m2; zbog lokacije- izlaz ka Dunavu i magistralni put Kladovo-Beograd, graniči se sa istoka sa zidom bedema “Fetislama“-spomenika kulture velikog značaja, građevinsko zemljište  danas respektabilne tržišne  vrednosti, površine 3179 m2- kp.br.3697 KO Kladovo i objekti br.2,3,4,5 i 6.

4554 akcija odnosno 10,18 % izloženi su prodaji decembra 2016.g. a jedini ponuđač bio je Fontegas SRL Salerno Via Nazionale 125, 84069 Roccadaspide, Italia koji je u kladovskoj firmi u to vreme već imao upisani i uplaćeni novčani kapital 98,126,80 eura- tada 89,82% učešća u ukupnom kapitalu Gradac Favro a.d. Lica koja su imala više od 25% kapitala u firmi ponuđaču bili su: Dangelo Matia Elia- 35%, Scovotto Antonio 35%. Kao punomoćnik ponuđača postupao je Srđan Kidžobranski, ranijih godina ekspert Razvojne banke Vojvodine, diplomac Alfa BK Univerziteta, potom direktor nekoliko uspešnih privrenih subjekata. 8.12.2016.g. je na aktu Mišljenje u vezi sa ponudom preuzimanja ponuđača, “Franceska Scovotto“ potpisana kao predsednik odbora direktora, iako na njenom poslovnom profilu (linkedin) koji je sama kreirala postoji podatak o lično imenu “Francesca“- bez “k“, kao i podatak o šestomesečnom profesionalnom  iskustuvu u “Fontegas SRL“ Salerno, mart- avgust 2013, dok je za period potpisivanja ovog mišljenja navela da je angažovana u “Business Intelligence Project Manager, comercial systems“ Milano, takođe i kao član Rotary International Social Sevices.

Isti akt od 8.12.2016.g. sadrži i potpise Velia Skovoto i Milisav Ratopekić kao članovi odbora direktora.  Velia Scovotto je principal  Fontegas Group SRL. Milisav Ratopekić tada potpredsednik opštine, 2018.g. izabran je i za predsednika Opštine Kladovo.

Nakon smrti jedinog  vlasnika kapitala Antonia Skovota, titulari su Francesca Scovotto i Velia Scovotto- upis u APR od  19.3.2026.g. Zastupnik firme je direktor Milisav Ratopekić. Direktor fime po podacima APR je Milisav Ratopekić.

A početak, po slovu Duška Radovića, početak je uvek na kraju: Sistematsko tolerisanje devijantnog ponašanja pojedinaca u odnosu na formalnu ulogu, maksimalizacije profita kršenjem zakona i morala kao i korišćenja javnih sredstava za lične interese do danas su esencijalni elementi suživota “reda“ i kriminala za koje  granitni temelj čine pažljivo selektirani i višestruko izlagani iskušenjima poštenog rada, kadrovi iz redova natprosečno neobrazovane populacije; tako daleko da je reč čast postala eufemizam za mito. ‘’U Kladovu razbijeno leglo korupcije: Pao zamenik predsednika opštine’’, naslov je lista ‘’Republika’’ od 14.9.2020. Dešavalo se i prvima među bližnjima. Eto danas Srbije opet na početku.

Ranko Jakovljević