Policijski major Katarina Petrović: Ne želim da živim uplašena kao miš, neću odustati od svog posla

Major policije iz Valjeva Katarina Petrović izjavila je da je ogoljena represija jedan od poslednjih načina funkcionisanja aktuelnog režima u Srbiji i pozvala građane da se ne plaše.

Ona je na tribini u Novom Sadu poručila da ne želi da živi uplašena kao miš. „Ogoljena represija jedan od poslednjih načina funkcionisanja ovog sistema. Umesto da nas uplaši, to treba da nas ohrabri. Ne smemo dozvoliti da nas ubede da treba da sedimo kao miševi i da se plašimo“, kazala je. Ona je naglasila da takav život ne želi da živi.

Petrović je uhapšena 2023., pod optužbom da je odala poverljive podatke, kada je obavestila javnost da je kum predsednika Srbije Nikola Petrović u Beogradu izazvao saobraćajnu nesreću pod dejstvom alkohola i kokaina. Bila je uhapšena i suspendovana, a optužbi je oslobođena 2024. dok je prekršajni postupak protiv Petrovića zastareo 2025. godine.

Na tribini je ocenila da je njeno hapšenje bilo pokazna vežba svima ostalima, „da vide da će proći isto kao i ja“. Navela je da njen progon i dalje traje. „Ali, ja neću odustati od (posla u policiji) jer sam to svoje mesto zaslužila svojim radom. Svako jutro se budim uzdignute glave i mogu da se pogledam u ogledalo. I tako želim da živim do kraja svog života“, poručila je Katarina Petrović.

Ocenila je da očekuje da će represija da jenjava. „Mnogi policajci nisu sretni zbog represije, jer su već dovoljno osramoćeni. Valjevo je mali grad, mi se svi poznajemo“, kazala je.

Foto: NIN / Mitar Mitrović

Na opasku moderatorke tribne, kulturološkinje Aleksandre Bosnić Đurić da policajci nose maske kada intervenišu protiv pobunjenih studenata i građana, Petrović je rekla da upotreba maski nije u skladu sa pravilima službe, već da bi policajci morali biti jasno označeni, sa jasno istaknutim prezimenom na uniformi. „Ali, bez obzira na maske mi ih prepoznajemo. Oni se mogu na neko vreme sakriti od javnosti, ali ne mogu se sakriti od sebe. A, nažalost, ima i onih koji bi trebalo da su na robiji, a ne u policiji, kao i onih koji su patološki tipovi i koji uživaju u prebijanju ljudi“, rekla je ona.

Dodala je da je policija servis građana i da je njihov zadatak da sklone sa ulica one koji su pretnja po bezbednost stanovništva. „Građani moraju biti upoznati sa onim što mi radimo, jer su građani naš jedini pravi poslodavac“, kazala je Petrović.

Ocenila je da je nakon ubistva premijera Zorana Đinđića 2003. Srbija „počela da tone unazad, u devedesete godine prošlog veka“. „Ovo danas mnogo podseća na devedesete: kriminal, bombe, ubistva. Sve što je nenormalno je postalo nenormalno, normalizuju se stvari koje su neprihvatljive. Ljudima koji vrede nije dozvoljeno ni da slobodno misle i govore, a oni drugi su na pozicijama koje ne zaslužuju“, rekla je Petrović.

Dodala je da ne pristaje na laži i na ulepšavanja stvarnosti. „Nikad se neću pomiriti sa kriminalom, sa destrukcijom svega čega su se dotakli“, navela je ona. Dodala je da i u policiji ima mnogo ljudi koji misle ispravno i navela da ona ne može da ih osuđuje zato što o tome ne govore naglas.

Ocenila je da mnogi ljudi u Srbiji još žive u svojim „balonima“ i ispričala da joj se pojedini poznanici u Valjevu iz straha ne javljaju na ulici. „Oslobodite se straha i oslobodite sebe. Što nas je više, biće nam lakše“, rekla je Petrović.

Prema njenim rečima, za relativno ratko vreme mnogo ljudi u Srbiji je prošlo kroz ozbiljan progon. „Trpimo nasilje na dnevnom nivou. Nikada niko kao aktuelni režim nije mrzeo Srbiju tako jako“, oceinla je ona.

Dodala je da voli svoju zemlju i da je ne pogađa kada je vređaju da je „strana plaćenica“ i „ustaša“, jer zna da nije. Poručila je okupljenima na tribini da ne idu sami ulicama noću. „Neka vas bude barem po troje. Moramo biti tu jedni za druge“, rekla je Petrović.

Tribinu iz ciklusa „Sloboda uživo“ organizovao je Građanski pokret Bravo, a na njoj su čitani i odlomci iz knjige Katarine Petrović „Na putu ka slobodi“. Na početku tribine održan je minut ćutanja za preminulog novosadskog glumca Radoja Čupića (1958-2026).

Izvor: Beta