Požari koji su zahvatili delove Srbije i napravili ogromnu štetu stanovništvu, odnevši i dva života za koje se zna, su bili jedinstveni po tome što ih niko nije gasio, osim hrabrih pojedinaca koji su se tu zatekli. Nigde onih koji su za to zaduženi, plaćeni i nadležni. Policija je bila zauzeta gašenjem jednog drugog požara, a to je opšta pobuna naroda, gde su različitim oblicima prebijanja i hapšenja pokušavali da smanje broj okupljenih i istovremeno zastraše svakog kome bi palo na pamet da izađe na ulice srpskih gradova i traži pravdu. U svom naumu nisu uspeli uprkos ogromnoj brutalnosti sa sadističkim oblicima delovanja.

Vojska je očigledno po kasarnama gledala svoja posla i čekala komandu za pomoć u gašenju oba požara što su dosad nebrojeno puta činili. Ali njihovo učešće je izostalo. Po dobro oprobanom sistemu vojna vežba “Ništa nas ne sme iznenaditi” je odložena zbog kiše! Jednostavno nigde ih nije bilo, kao ni vatrogasaca koji u svakoj normalnoj državi služe za gašenje požara i pomažu u svim mogućim vanrednim situacijama. I oni su se uzdali u moć prirode da će vatra kad sprži sve sama stati, a znali su i da će pasti dugo željena kiša koja će to uspešno ugasiti. Tako je i bilo.

Kao da nesposobni i nenadležni predsednik Ćacilenda zajedno sa svojim brojnim nesposobnjakovićima režira niskobudžetni horor film u kome oni na najgluplji način pristupaju svim mogućim problemima i rešavaju ih uvek na štetu naroda i države. Valjda će neko uskoro morati da odgovori kako je moguće da izbije 630 požara gotovo u isto vreme i to na lokacijama kako tvrde obavešteni gde se planira otvaranje rudnika.

Ljudi su začuđeni Vučićevim znamenitim razgovorima telefonom pred kamerama svojih televizija u mestima gde nema mobilne mreže, a već su zaboravili kako je mešao pekmez na “smederevcu” bez čunka. Ali ko te pita, važno je ostaviti utisak pred ojađenim narodom koji zaista veruje kako su Vučić i kartel koji predvodi zaista zainteresovani da im pomognu. Briga nenadležnog je tolika da ukoliko mu dozvolimo da još malo bude na vlasti uskoro neće imati ko da prati i gleda njegova besmislena obraćanja osim par najvernijih slugu i ulizica.

Stekao se utisak da je Vučićevoj bulumenti važnije da zaustavi opravdane proteste po Srbiji od vatrene stihije koja je progutala brojna domaćinstva i sve ono što su ljudi sticali celog života. U tu svrhu predsednik Ćacilenda je pozvao u pomoć svog duhovnog oca, lažnog četničkog vojvodu od zarđale kašike. Ta vreća fekalija upakovana u samo naizgled čovekoliki oblik koja se odaziva na ime Vojislav Šešelj je dala ultimatum Zemuncima i državi da ukoliko se ne sklone barikade sa ulica, da će on zajedno sa svojim četnicima to rešiti.

Verovatno onim istim četnicima koji su bili prvaci sveta u bežanju sa ratišta i najhrabriji kad se iznosila bela i sva druga tehnika iz kuća koje su bile napuštene. Ako bi se tu slučajno zatekli oni koji nisu bili u stanju da pružaju otpor i beže zbog godina starosti lako su to rešavali. Zahvaljujući delovanju takvih i sličnih lažnih četničkih vojvoda osmišljenih u najmračnijim podrumima komunističkih službi bezbednosti, mnogo puta dokazani srpski obraz i vojnička čast su zauvek ukaljani pred celim svetom. A sami četnici mnogo više obrukani i degradirani u ratu gde nisu učestvovali od onog u kojem jesu.

Najbolji učenik dokazane vreće fekalija se potrudio da svog mentora preduhitri naredivši komunalnim službama da sklone sve postavljene predmete sa ulica Zemuna. Ako iko zna koliku štetu pomenuti dvojac može naneti onda su to svakako građani Zemuna koji su jedno vreme bili eksperiment za sva nepočinstva Srpske radikalne stranke.

Pošto su i Vučić i Šešelj mnogo puta u životu pokazali i dokazali kolike su kukavice, možda ne bi bilo loše da ovaj izvede Kobre i pokaže nam kako za sedam sekundi mogu da razbacaju okupljene, a ovaj drugi okupi te svoje tzv. četnike, pa jednom, da vidimo kom obojci, a kom opanci. Može i u Zemunu ili bilo gde drugo, uz uslov da radnici kanalizacije i đubretari budu što bliže, kako bi narod bez nepotrebnog zagađenja ulica mogao da ih adekvatno pošalje na mesto koje im odavno pripada i odakle nije trebalo ni da dolaze.

Studenti nisu zapalili žito, ali su upalili večni plamen slobode koji više ništa i niko ne može ugasiti. Ni brutalnost policije, ni vojska koja glumi nezainteresovanost, ni pretnje lažnog četničkog vojvode od zarđale kašike, ni somnobulni nastupi njegovog najboljeg učenika, ni laži koje se svakodnevno emituju preko njihovih blatoida…

Srbija je prestala da ćuti. A to je sasvim dovoljno da se vladajuće kukavice toliko uznemire da više ne znaju ni šta govore, a jedinu strategiju koju sprovode je da ostanu što duže na vlasti i tako pokušaju da zaobiđu odgovornost za sva zla koja su naneli sopstvenom narodu i državi. Ali to im neće proći, ni pomoći. To i oni znaju praveći se da ne vide svoj kraj.
Vatra slobode kad se jednom zapali niko ne ugasi!

Zato pumpaj!

Srđan Škoro