Navršava se 30 godina od zločinačke akcije Hrvatske protiv Republike Srpske Krajine (koja je bila zona pod zaštitom UN). Tokom akcije ubijeno je ili nestalo oko 2.000 Srba. Iz Kninske Krajine su tokom noći između 4. i 5. avgusta u egzodus krenule kolone izbeglica. Put Srbije pošlo je oko četvrt miliona prognanih ljudi.

Stradanje celog naroda na krajiškom tlu, do dana današnjeg nije probudilo savest i izazvalo reakciju ni na jednoj strani sveta. 

Zločinu kolosalnih razmera, koji je nazvan „Oluja“, prethodila je akcija istog karaktera a manjeg obuhvata pod nazivom „Bljesak“. Obe navedene akcije su genocid hrvatske države nad srpskim narodom, jer je Generalna Skupština UN 1992. godine, etničko čišćenje kvalifikovala kao genocid.

S obzirom na činjenicu da je politička i oružana podrška „Oluji“ stigla sa Zapada, jasno je zašto nova nezavisna Hrvatska nije osuđena za genocid i tretirana u skladu s tim.

Nekažnjavanje Hrvata za genocid nad srpskim narodom u NDH i odsustvo denacifikacije hrvatskog društva, dovelo je do povampirenja ustaštva 90-ih godina prošlog veka i ponavljanja zla protiv srpskog naroda.

Mir i pomirenje je težnja svakog razumnog čoveka i društvene zajednice. Ali, samo na temelju istine i pravde može da se gradi trajni mir. Svakom poznavaocu istorije i politike, kao i trajanja antisrpske politike od strane Hrvatske i njenih mentora, dostupni su uvidi u njihove ciljeve usmerene protiv srpskih zemalja i srpskog naroda.

Kao što je nasilno rušenje SFR Jugoslavije inspirisano i podržavano od strane Vatikana i Zapada, tako je i  realizacija pogroma nad srpskim narodom iz Republike Srpske Krajine rezultat zajedničkog delovanja njih i nove nezavisne Hrvatske.

Nama Srbima je neophodna sabornost, mudrost i oslobođenje od titokomunizma koje još uvek (sada mahom u odori evroatlantizma) gospodari svim porama srpskog društva.

Sve srpske zemlje i svi Srbi sveta treba da čuvaju sećanje na srpske žrtve i stratišta našeg naroda, a država Srbija da institucionalizuje sećanje kroz „Muzej genocida nad Srbima“ i odgovarajuću kulturnu, prosvetnu i druge politike.

Siniša Todorović, predsednik Narodne alternative