Narodna poslanica i profesorka Jelena Jerinić objavila je na svom Iks profilu da se predmet u vezi sa školarinama za decu Siniša Malog vodi kao strogo poverljivo, a da je od 2016. godine protiv Malog ovom tužilaštvu podneto 16 krivičnih prijava, 11 je odbačeno ili je Više javno tužilaštvo ocenilo da nema krivičnog dela, dok je za još pet neizvesno.

Kako se može videti iz dopisa koji je narodna poslanica Zeleno-levog fronta, profesorka Jelena Jerinić, objavila na svom Iks (Tviter) nalogu, ona je uputila zahtev Višem javnom tužilaštvu u Beogradu za obaveštenja i objašnjenja koji je narodna poslanica iznela na sednici Narodne skupštine Republike Srbije 8. maja 2025. godine, koje glasi:

„Da li je povodom dopisa Agencije za sprečavanje korupcije od 4. avgusta 2016. godine u Posebnom odeljenju za suzbijanje korupcije VJT u Beogradu formiran predmet, ko je bio postupajući tužilac i tom predmetu, koje radnje su preduzete u vezi sa tim predmetom, ako je obustavljena istraga, dostaviti akt kojim je to učinjeno, koliko je krivičnih prijava protiv Siniše Malog podneto VJT u periodu od početka 2016. godine do danas i za koje krivična dela su podnošene prijave i kakav je ishod postupka po njima u VJT?“

Glavni javni tužilac Nenad Stefanović dostavio je sledeće obaveštenje:

„Gore pomenuti izveštaj Agencije za borbu protiv korupcije u VJT u skladu sa Zakonom o tajnosti podataka, kao i Uredbom o bližim kriterijumima za određivanje stepena tajnosti „državna tajna“ i „strogo poverljivo“ u organima javne vlasti, vodi se pod oznakom stepena tajnosti strogo poverljivo (str.pov). Napominjemo da je članom 6 Pravilnika Vrhovnog javnog tužilaštva o pristupu informacijama od javnog značaja … predviđeno je da se informacije koje su u tužilaštvima vode pod oznakom stepena tajnosti strogo poverljivo, ne mogu dostaviti podnosiocu zahteva, odnosno drugim neovlašćenim licima van javnog tužilaštva.

Takođe, odredbom čl. 9 tačka 5 Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, propisano je da organ vlasti neće tražiocu omogućiti ostvarivanje prava na pristup informacijama od javnog značaja, ako bi time učinio dostupnom informaciju ili dokument za koji je propisima ili službenim aktom zasnovanom na Zakonu određeno da se čuva kao tajni podatak ili predstavlja poslovnu ili profesionalnu tajnu, ili podatak dobijen u postupku zastupanja za čije objavljivanje zastupani nije dao odobrenje, u skladu sa Zakonom, kojim se uređuje rad prvobranilaštva, a zbog čijeg bi odavanja mogle nastupiti teške pravne i druge posledice po interese zaštićene zakonom, koji pretežu nad pravom javnosti da zna.

Postupajući tužilac u konkretnom predmetu bio je tadašnji javni tužilac BJT u Beogradu Tanja Vukićević, a VJT u Beogradu postupalo je u navedenom predmetu u skladu sa zakonom i zakonskim ovlašćenjem“.

Tekst: Nova.rs