Tržište igara na sreću u Srbiji raste iz godine u godinu, a istovremeno – rastu i prihodi države od kladionica. Uprkos tome što klađenje i kockanje mogu da izazovu ozbiljnu zavisnost, te da utiču na socijalni život, porodične odnose i materijalni status zavisnika, za državu – ovo je ozbiljan izvor prihoda, piše Nova ekonomija. Samo na osnovu naknade za priređivanje igara na sreću, u budžet se 2024. godine slilo više od 177 miliona evra – a to nije jedini namet koji kladionice plaćaju.

Kladionice u Srbiji podležu višestrukim vrstama naknada. Pre svega, plaćaju posebne naknade za organizovanje igara na sreću, koje su definisane Zakonom o igrama na sreću. Konkretno, naknada za priređivanje klasičnih igara na sreću iznosi 60 odsto na osnovicu koju čini razlika između ukupne vrednosti primljenih uplata i ukupnog iznosa fonda dobitaka.

Takođe, država prihoduje i kroz poreze na dobitke koje ostvaruju igrači, kao i kroz klasične poreze poput poreza na dobit preduzeća, PDV-a, poreza na zaradu zaposlenih…

Prema dostupnim podacima Uprave za igre na sreću, kladionice i drugi priređivači igara na sreću su samo tokom 2024. godine uplatili više od 20 milijardi dinara u budžet Srbije kroz različite oblike nameta. Ovaj iznos obuhvata naknade za organizovanje klađenja, elektronskog klađenja, na automatima…

Koliko je Srbija zaradila od kladionica?

Kako je zvanično objavljeno na sajtu Uprave za igre na sreću, Srbija je tokom 2024. godine inkasirala tačno 20.840.744.397 dinara samo od naknada za priređivanje igara na sreću.

Preciznije, iznos naknade za posebne igre na sreću u kockarnicama bio je oko 368,4 miliona, za igre na sreću na automatima oko 8,2 milijardi, a za klađenje približno 3,4 milijarde dinara. Takođe, kladionice koje priređuju elektronsko klađenje uplatile su u državni budžet prošle godine 6,4 milijardi dinara.

Na kraju, prihodi od naknada za priređivanje nagradnih igara iznosili su oko 200 miliona dinara, a od klasičnih igara na sreću oko 2,2 milijarde.

Ukupno, dakle, u državni budžet u 2024. godini slilo se više od 177 miliona evra, i to samo po osnovu naknada za priređivanja igara na sreću. Takođe, ukupni javni prihodi od igara na sreću, iznosili su, kako su objavili mediji početkom godine, oko 320 miliona evra – a tu spadaju ostali nameti poput poreza na dobit i PDV-a.

Godinu dana ranije, 2023, kladionice su u republički budžet uplatile više od 17,7 milijardi dinara (151,3 miliona evra) samo od naknada za priređivanje igara na sreću.

Država uvećala namete

Zahvaljujući izmenama zakona, koje su usvojene krajem prošle godine, naknade koje kladionice moraju da plaćaju državi drastično su uvećane.

Primera radi, za slot-mašine plaća se porez od 15 odsto na osnovicu koju čini razlika između ukupno uplaćenog novca i ukupno dodeljenih dobitaka igračima, a pre izmena zakona, ova naknada iznosila je 10 procenata.

Što se tiče klađenja, naknada iznosi 15 odsto od osnovice koju i u ovom slučaju čini razlika između ukupno ostvarene vrednosti uloga i ukupne dobiti koju su igrači ostvarili.

Kod onlajn klađenja, mesečna naknada iznosi 15 odsto od razlike ukupno ostvarene vrednosti uloga i ukupno ostvarene vrednosti dobitaka igrača. S druge strane, na elektronske igre na sreću koje se prenose uživo ili imaju odložen prenos, u kojima igrači igraju protiv priređivača (primera radi rulet), naknada iznosi 25 odsto. U oba slučaja, ukupni mesečni iznos naknade ne može da bude manji od 20.000 evra, dok je ranije bio 10.000.

Što se tiče naknada koje se plaćaju za priređivanje igara u samim objektima, prilikom izmena zakona uvedena je jedinstvena stopa od 25 odsto za sve vrste igara, a u zavisnosti od igre, razlikuju se osnovice na koje se ova stopa primenjuje. Primera radi, ukoliko su u pitanju turniri u kojima takmičari igraju jedan protiv drugog, poput pokera, stopa se primenjuje na osnovicu koju čini razlika vrednost primljenih uloga za učestvovanje u igri i isplaćenog nagradnog fonda.

Država oporezuje i igrače

Pored priređivača igara na sreću, država oporezuje i dobitnike. Naime, po Zakonu o porezu na dohodak građana, u kategoriju „ostali prihodi“ spadaju i dobici od igara na sreću. Oni se oporezuju po stopi od 20 odsto.

Igrači su dužni da plaćaju porez na sve dobitke veće od 143.872 dinara.

Srbija šampion po broju kockarnica

Ogromni prihodi koje Srbija ostvaruje od kladionica ne treba da čude, imajući u vidu da u Srbiji postoj čak 2.921 kladionica. O zastupljenosti kladionica najbolje govori to što se na pojedinim mestima mogu videti ovi objekti jedan do drugog, iako Zakon o igrama na sreću propisuje da razmak između dve kladionce ili kockarnice mora da bude bar 100 metara.

Prema ranijim istraživanjima, ovaj broj je, kada se u obzir uzme i broj stanovnika, daleko veći nego u većini evropskih država. Preciznije, Srbija je druga država u Evropi po broju kladionica i kockarnica po glavi stanovnika. Kod nas, primera radi, ima tri puta više kladionica po glavi stanovnika nego u Italiji, pet puta više nego u Velikoj Britaniji ili šest puta više nego u Španiji. Jedina država sa više kladionica po glavi stanovnika od Srbije je BiH.

Tekst: Nova ekonomija